VUCICA

VUČICA

-----

Nisam to više Ja,

od sebe se iskradam,

kao list,

valovi me nose,

u daleka prostranstva,

nesagledivog beskraja.

Započinjem novu igru,

života i ljubavi.

Zaplesala sam,

divlje,

bez bojazni,

od očiju što zimu nose,

koje su od mene,

santu leda stvorile,

srca kamenog.

Igram igru,

pauka,

pletem mrežu,

oluja će u drugim srcima bjesniti,

a moje kameno,

niko više neće raniti,

suze slomljenog srca,

neće na moj dlan kanuti.

Svoju igru igram,

obijesno,

prljavo,

pokvareno,

zavodljivo.

Svi otpori su nevažni,

mrski, suvisli...

Od sebe se iskradam,

Nisam više,

nježna, mila...

od sebe se iskradam,

ne plašeći se što će biti sutra.

Nikada više ona što je bila.

Sada sam u koži žene,

Vučica.

---

By

Marija Dubnjakovic